Drugi dohodak

Od 1.1.2017. godine izmijenili su se obračuni drugog dohotka.
 
U nastavku navodimo ukupni trošak udruge ovisno o vrsti drugog dohotka:
1. ugovor o djelu standardni 1000 kn neto, ukupni trošak 1.666,36 kn (prirez 18%).
2. ugovor o autorskom djelu 1000 kn neto, ukupni trošak 1.400,37 kn (prirez 18%).
3. ugovor o djelu umirovljenika 1000 kn neto, ukupni trošak 1.666,36 kn (prirez 18%).
4. ugovor o djelu za suce i delegate 1000 kn neto, ukupni trošak 1.395,09 kn (prirez 18%).
 
Od 1.1.2017. godine honorari autorima, umjetnicima, umirovljenicima podliježu plaćanju doprinosa i poreza i prireza. Oslobođenje od plaćanja doprinosa ostalo je za honorare sucima i delegatima.
 
Obračun i isplata drugog dohotka utvrđena je Zakonom o porezu na dohodak, Pravilnikom o porezu na dohodak, Zakonom o doprinosima i podzakonskim aktima koji se odnose na obvezne doprinose.
 
Drugi dohodak čine:
1. primici sudaca porotnika (koji nisu djelatnici suda),
2. primici djelatnosti članova skupština, nadzornih i upravnih odbora, upravnih vijeća i članova povjerenstava,
3. primici trgovačkih putnika, akvizitera, agenata, tumača, prevoditelja, sportskih sudaca, delegata, turističkih djelatnika i ostalih sličnih djelatnosti,
4. primici učenika i studenata na redovnom školovanju (stipendije učenika i studenata, rad u učeničkim i studentskim udrugama, sportske stipendije itd.),
5. autorske naknade,
6. ostali nenavedeni primici koje obrtnici isplaćuju fizičkim osobama. 
 
U drugi dohodak ne spadaju sljedeći primici od:
1. nesamostalnog rada (plaće i mirovine),
2. samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja, poljoprivreda i šumarstvo),
3. imovine i imovinskih prava,
4. kapitala i 
5. osiguranja.
 
Na drugi dohodak trebaju biti obračunati doprinosi i porezi po sljedećim stopama (od 1.1.2017.):
1. - Doprinos za mirovinsko osiguranje (MIO) 10 % i to 7,5% za 1. stup te 2,5% za 2. stup mirovinskog osiguranja
2. - Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 7,5 %
3. - Porez na dohodak obračunava se prema stopi od 24 % + prirez i to na razliku primitaka i izdataka umanjenog za doprinose za mirovinsko osiguranje (MiO) .
 
Autorske naknade
U drugi dohodak spadaju i autorske naknade.
Što se smatra autorskim djelom
Što se sve smatra autorskim djelom propisano je člankom 5. Zakonom o autorskim pravi i srodnim pravima. U toj se odredbi navodi da je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako navedenim Zakonom nije drukčije određeno.
Autorska djela jesu osobito:
jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni programi),
glazbena djela, s riječima ili bez riječi,
dramska i dramsko-glazbena djela,
koreografska i pantomimska djela,
djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti,
djela arhitekture,
djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna,
fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom,
audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju),
kartografska djela,
prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr.
Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela.
Obračun autorskog honorara
Od 1.1.2017. Isplata autorskog honorara podliježe plaćanju i doprinosa i poreza na dohodak od 24% i eventualnog prireza. Obvezni doprinosi se obračunavaju po sljedećim stopama: doprinos za mirovinsko osiguranje (MIO) 10 % i to 7,5% za 1. stup te 2,5% za 2. stup mirovinskog osiguranja i doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 7,5 %.
Važno je napomenuti da kod izračuna iznosa doprinosa i poreza na dohodak paušalno su priznati izdaci u iznosu 30%.
 
Kod isplate drugog dohotka potrebno je pripaziti na nekoliko bitnih odredbi:
- Isplatitelj je preostalu razliku nakon odbitka doprinosa i poreza dužan po Zakonu o porezu na dohodak isplatiti na žiro-račun (ne tekući račun!)
- Za nepoštivanje ove odredbe kazne se kreću od 500,00 do čak 50.000,00 kuna.
- Kod drugog dohotka vrlo je važno voditi računa o zakonskoj granici ulaska u sustav PDV-a. Rad na temelju Ugovora o djelu smatra se samostalnim radom, a prema Zakonu o PDV-u osobe koje se bave poduzetničkom djelatnošću, a koje u poslovnoj godini imaju primitke po Ugovoru o djelu veće od 230.000,00 kuna moraju se po sili Zakona do 15. siječnja slijedeće godine prijaviti u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV). Sukladno tome izvršitelj (pružatelj) usluge treba u idućoj poslovnoj godini uz porez na dohodak te doprinose plaćati još i PDV.
 
Razlike između Ugovora o djelu i Ugovora o radu
Bitno je da u praksi poslodavci dobro razlikuju Ugovor o djelu i nesamostalni rad. Uslijed krivih tumačenja poslodavaca vrlo često dolazi do kazni pri nadzoru koji provodi inspekcija rada. Ugovor o djelu je jedini dokument koji uređuje odnos između naručitelja i izvršitelja određenog posla. Po završetku dogovorenog posla i ispunjenju ugovorenih obveza sve pretpostavke međusobnog odnosa prestaju i nakon toga naručitelj, a ni izvršitelj nemaju daljnjih međusobnih obveza.
Velike razlike očituju se i kod prava i obveza pri za vrijeme obavljanja posla. Npr. kod Ugovora o djelu troškovi koji nastaju u kontekstu izvršavanja usluge su troškovi izvršitelja (dnevnice, putni troškovi i sl.) dok su kod rada prema Ugovoru o radu (nesamostalni rad) to troškovi koje snosi poslodavac. Nadalje Ugovor o radu regulira i pitanje godišnjih odmora, plaćenog dopusta, nemogućnosti obavljanja posla radi bolesti i sl. što kod Ugovora o djelu nije slučaj.
Ugovorom o radu stječe pravo na naknadu za bolovanje, a također mu aktivno teče i radni staž. Različit je također i porezni položaj budući da kod drugog dohotka (Ugovora o djelu) nema poreznih olakšica te se na razliku primitaka obračunava porez standardnom stopom od 24% + prirez.
 
Zakonski okvir
Čl. 32. Zakona o porezu na dohodak prepoznaje neke od djelatnosti za koje je primjereno sklopiti Ugovor o djelu, a dohotke ostvarene na taj način regulira skupnim nazivom „drugi dohodak”. Neke od spomenutih djelatnosti su npr.: usluge trgovačkog putnica, akviziterske usluge, konzultantske usluge, usluge sudskog vještaka, sportskih sudaca, tumača i druge slične djelatnosti u kojima se uslijed naravi posla ne zasniva nužno radni odnos.
Ugovor o djelu praktičan je alat za kratkotrajno zapošljavanje na projektnoj bazi i zbog svoje fleksibilnosti pogodan je za širok krug poslodavaca. Pri tome samo budite sigurni da posao za koji sklapate Ugovor o djelu nema obilježja nesamostalnog rada.
 
Obračun drugog dohotka i obrasci vezani za isplatu drugog dohotka
Obračun honorar - primjer
Ugovor o djelu - primjer