Mišljenje MFIN
U nastavku donosimo mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave koja se odnose na neprofitne organizacije.
| Porez na dohodak - Drugi dohodak | ||||||
| Broj klase:410-01/18-01/1085 | ||||||
| Urudžbeni broj:513-07-21-01/18-2 | ||||||
| Zagreb, 27.04.2018 | ||||||
| Obrazovanje i izobrazba vezani uz obavljanje djelatnosti neprofitne organizacije | ||||||
|
Zaprimili smo upit u svezi poreznog tretmana troškova obrazovanja i izobrazbe koje Hrvatska liječnička komora (dalje u tekstu: HLK) kao neprofitna, samostalna, neovisna i strukovna organizacija liječnika koja štiti prava i zastupa interese liječnika nadoknađuje svojim članovima, a koja u okviru svojih djelatnosti između ostalog, sukladno člancima 7. i 27. Statuta HLK-a (Narodne novine, broj 16/16) brine za postizanje i održavanje stručne osposobljenosti (edukacije) svojih članova. U istom se, između ostalog, navodi kako je komora s time u svezi, javnim natječajem raspisanim dana 15. ožujka 2018. (a okončanim dana 06. travnja 2018.) pozvala svoje članove - bolničke liječnike da se prijave za dodjelu novčanih sredstava za njihovo inozemno stručno usavršavanje te da su natječajem propisani nužni uvjeti koje svaki kandidat mora ispuniti, a kako bi ostvario pravo na dodjelu novčanih sredstva. Također u upitu se navodi da je novčana sredstva HLK osigurala isključivo iz vlastitih sredstava i da bi kandidat bio obvezan HLK - u dostaviti sve račune i potvrde iz kojih bi jasno i nedvojbeno bilo vidljivo koliki su bili stvarni troškovi koje je on uplatio na ime troškova obrazovanja i izobrazbe. Slijedom navedenog, odgovaramo u nastavku:
Člankom 39. stavkom 3. točkom 5. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) propisano je da se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju primici u naravi -korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti prema članku 21. stavku 3. toga Zakona, a koje davatelji tih primitaka daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona.
Člankom 54. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17 i 128/17) propisano je da se primici u naravi iz članka 39. stavka 3. točke 5. Zakona koje davatelji daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, smatraju primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Stavkom 3. toga članka, propisano je da se primicima u naravi iz stavka 1. toga članka ne smatraju primici koje neprofitne organizacije omogućuju svim svojim članovima pod istim uvjetima, a vezani su uz obavljanje djelatnosti neprofitne organizacije odnosno ispunjavanju svrhe postojanja neprofitne organizacije, osobito: posebna radna ili svečana odjeća obilježena nazivom ili znakom neprofitne organizacije, u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu ili prema statutu neprofitne organizacije, obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima, sistematski kontrolni liječnički pregledi, obrazovanje i izobrazba koje su u svezi s djelatnosti neprofitne organizacije.
Slijedom navedenog, ako HLK kao neprofitna organizacija, omogućuje odnosno podmiruje fizičkim osobama - svojim članovima pod istim uvjetima troškove obrazovanja i izobrazbe, a koji su u svezi djelatnosti HLK-a odnosno omogućuje svojim članovima primitke koji su vezani uz obavljanje djelatnosti neprofitne organizacije odnosno ispunjavanje svrhe postojanja neprofitne organizacije sukladno Statutu HLK-a, tako isplaćeni primci ne smatraju se oporezivim primicima uz uvjet da su osigurane vjerodostojne isprave iz kojih se nedvojbeno može utvrditi da se radi o stvarno nastalim troškovima odnosno da su novčana sredstva u cijelosti iskorištena za svrhe obrazovanja i izobrazbe koje su u svezi s djelatnosti neprofitne organizacije (HLK-a).
|
| Porez na dodanu vrijednost - Odbitak pretporeza |
| Broj klase:410-01/16-01/1752 |
| Urudžbeni broj:513-07-21-01/16-2 |
| Zagreb, 05.09.2016 |
| Neprofitna udruga i odbitak pretporeza |
|
Neprofitna udruga iz dostavnog popisa koja je osnovana s ciljem unapređenja i promicanja hrvatske glazbene kulture i djelatnosti obratila se upitom u vezi odbitka pretporeza. Prema navodima u upitu dio djelatnosti iz Statuta udruge je: priprema i izvođenje koncerata i programa svojih članova; promicanje glazbene umjetnosti u zemlji i inozemstvu; suradnja s drugim udrugama, umjetničkim organizacijama, pojedincima, pravnim osobama i ustanovama, kao i državnim tijelima te tijelima lokalne samouprave radi ostvarivanja djelatnosti udruge; organizacija i provođenje glazbenih seminara i natjecanja u svrhu podupiranja i prepoznavanja vrhunskih umjetnika s područja glazbene umjetnosti; održavanje stručnih radionica usmjerenih na promicanje i poboljšanje izvedbene kvalitete; snimanje i objavljivanje glazbenih i glazbeno-scenskih djela svojih članova na odgovarajućim medijima (CD, DVD...i budućim tehnologijama); organizacija proba i pokusa svojih članova. U upitu se navodi da je udruga upisana u registar obveznika PDV-a te da se sredstva za rad udruge osiguravaju iz prihoda ostvarenih obavljanjem navedenih djelatnosti, iz donacija, sponzorstva, pokroviteljstva, dotacijama iz proračuna Republike Hrvatske i jedinica lokalne uprave i samouprave. Nadalje, u upitu se navodi da je udruga tijekom prošle godine organizirala glazbenu radionicu sufinanciranu dotacijom iz gradskog proračuna, a za koju su polaznici uplatili kotizacije na koje je obračunan PDV. Prema navodima u upitu za predavanja na spomenutoj radionici (za piano master classes) angažirana su dvojica umjetnika iz Europske unije s kojima je udruga sklopila ugovore o autorskom djelu na koje je obračunat PDV u skladu sa zakonskim odredbama o prijenosu porezne obveze na primatelja usluge. Također, u upitu se navodi da je udruga u suradnji s zajednicom grada Z., organizirala i „Festival A“, a koji je jednim dijelom financiran i iz proračuna Grada Z.. Prema navodima u upitu, za nastup na festivalu udruga je angažirala i dio glazbenika iz Europske unije te je i na njihove honorare (izvođački ugovori) obračunat PDV. S obzirom da prema navodima u upitu Obrazac PDV-a u kojem je udruga iskazala obvezu i pretporez nije prihvaćen postavljeno je pitanje ima li udruga pravo na odbitak pretporeza obračunanog na ugovore stranih umjetnika.
U vezi navedenog očitujemo se u nastavku.
Odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara.
Prema odredbama članka 39. stavka 1. točke l) Zakona o PDV-u plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, pod uvjetom da to oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja.
Odredbama članka 58. stavka 1. Zakona o PDV-u propisano je da porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija, uz ispunjenje uvjeta za odbitak pretporeza iz članka 60. Zakona o PDV-u.
Porezni obveznik prema članku 58. stavku 4. Zakona o PDV-u ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga:
1. oslobođenih plaćanja PDV-a u tuzemstvu prema člancima 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u,
2. u inozemstvu, koje bi prema člancima 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u bile oslobođene PDV-a da su obavljene u tuzemstvu.
Odredbama članka 62. stavka 1. Zakona o PDV-u propisano je da ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.
Prema odredbama članka 137. stavka 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14 i 130/15) porezni obveznici koji dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobođene plaćanja PDV-a, a dijelom isporuke koje nisu oslobođene, imaju pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke. U tom slučaju u knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenim evidencijama porezni obveznik treba osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na oporezive i oslobođene isporuke dobara i obavljene usluge. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i obavljene usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbiti odnosno kao postotak. Iznimno, porezni obveznik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave.
U skladu s navedenim, neprofitna udruga koja je upisana u registar obveznika PDV-a temeljem obavljanja oporezivih isporuka ima pravo na odbitak pretporeza za isporuke dobara ili usluge koje su joj drugi porezni obveznici obavili za potrebe njenih oporezivih transakcija, ali nema pravo na odbitak pretporeza za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga koje su oslobođene PDV-a temeljem članka 39. Zakona o PDV-u. Prema tome, neprofitna udruga ima pravo na odbitak pretporeza za primljene usluge od stranih umjetnika na koje je temeljem prijenosa porezne obveze obračunala PDV ako su joj takve usluge obavljene za potrebe njenih oporezivih transakcija.
|
Jesu li neprofitne organizacije (ustanove – vrtići, škole, fakulteti…; udruge – rukometni klub, udruga građana…; turističke zajednice te ostale slične pravne osobe) obveznici fiskalizacije?
Neprofitne organizacije smatraju se obveznicima fiskalizacije ako su obveznici poreza na dobit. Znači neprofitne organizacije koje se smatraju obveznicima poreza na dobit ili im je Porezna uprava rješenjem utvrdila obvezu poreza na dobit za dio ili ukupnu djelatnost, za dio djelatnosti za koju su obveznici poreza na dobit, obveznici su i fiskalizacije.
Neprofitne organizacije koje jesu obveznici fiskalizacije dužni su provoditi sve radnje kao i ostali obveznici fiskalizacije. Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.
Porezni status udruga
Porez na dobit - Porezni obveznik
Broj klase:410-01/07-01/1174
Urudžbeni broj:513-07-21-01/07-2
Zagreb, 11.09.2007
Porezni status udruga
Na temelju vašeg pitanja primjenjuju li se gospodarski propisi, pri čemu mislite na propise o oporezivanju dobiti, u profitabilnom dijelu poslovanja udruga, nastavno odgovaramo.
Prema odredbama članka 2. stavka 6. i 7. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine br. 177/04., 90/05. i 57/06.), državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit. Iznimno ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
Obavljanje djelatnosti u skladu s propisima koji uređuju djelatnost navedenih pravnih osoba, ne spada u gospodarsku djelatnost, pa tako niti prihodi koje ostvaruju obavljanjem djelatnosti za koju su registrirani, ne spadaju u prihode od gospodarske djelatnosti. Tako, temeljno, i prihodi udruga koje obavljaju djelatnost sukladno propisima prema kojima su osnovane, ne ostvaruju prihode od obavljanja gospodarske djelatnosti. U gospodarske djelatnosti spadaju one djelatnosti koje se obavljaju ciljem stjecanja prihoda i dobiti u tržišnoj utakmici, što je uvjet da bi se plaćao porez na dobit.
Ako postoje dokazi da se neka udruga bavi i drugim djelatnostima koje se mogu smatrati gospodarskima, tada takovoj pravnoj osobi Porezna uprava izdaje rješenje da je porezni obveznik na temelju provedenog upravnog postupka. To znači da prije donošenja rješenja po kojemu neka od navedenih osoba u članku 2. stavak 6. Zakona postaje obveznik poreza na dobit, treba provjeriti činjenično stanje, a to je, u pravilu, moguće jedino u vanjskom nadzoru. Rješenje po kojemu se rješava da neka pravna osoba postaje obveznik poreza na dobit može se donijeti za buduće razdoblje, u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku i Općeg poreznog zakona.
Skrećemo pozornost na odredbe Zakona o udrugama (Narodne novine br. 88/01, 11/02, ispr.), u kojemu je članku 2. propisano da je udruga svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih , odnosno pravnih osoba, kje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja. U članku 25. istoga Zakona propisano je da su udruge dužne voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.
U članku 1. stavak 3. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine br. 112/93, dalje: Uredba), navedeno je da se odredbe te Uredbe odnose na ustanove, tijela državne uprave, Republiku i tijela državne vlasti, jedinice lokalne samouprave i uprave, te njihova tijela, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i druge udruge građana te druge pravne osobe za koje iz zakona proizlazi da su neprofitne organizacije. U članku 15. stavak 1. iste Uredbe propisano je, između ostaloga, da su prihodi raspoloživi kada su ostvareni unutar obračunskoga razdoblja ili odmah nakon svršetka razdoblja i služe za pokriće obveza toga razdoblja.
I iz navedenih odredbi pretpostavlja se da djelatnost udruge nije stjecanje dobiti nego da iz ostvarenih prihoda pokrije rashode. U rashode udruge spadaju i dohoci zaposlenicima i drugim osobama koje obavljaju neke poslove za udrugu, a dohoci se oporezuju sukladno propisima o oporezivanju dohotka. Isto tako udruge imaju rashode za dobra i usluge koje kupuju od pravnih osoba, obveznika poreza na dobit, koji se kod istih uključuje u osnovicu poreza na dobit.
Sukladno svemu navedenom, udruge se, temeljno, ne osnivaju radi obavljanja gospodarskih djelatnosti radi stjecanja dobiti. Ali ako obavljaju takovu djelatnost mogu biti i obveznici poreza na dobit, za dobit ostvarenu o takove djelatnosti, uz provedenu propisanu proceduru.
Oporezivanje primitaka od financijske imovine neprofitne organizacije
Porez na dohodak - Primici na koje se ne plaća porez
Broj klase:410-01/04-01/1355
Urudžbeni broj:513-07-21-01/04-2
Zagreb, 29.11.2004
Oporezivanje primitaka od financijske imovine neprofitne organizacije
U svezi upita "A", organizacije glazbeno-estradnih izvođača, u likvidaciji, o načinu isplate preostalih novčanih sredstava članovima udruge nakon okončanja likvidacijskog postupka i podmirenja dugova svim vjerovnicima te plaćenih drugih troškova, u nastavku odgovaramo;
Člankom 22. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 88/01 i 11/02 - ispravak) propisano je da imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, obavljanjem njenih djelatnosti, dotacijama iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njene nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava.
Člankom 34. Zakona o udrugama propisano je da, u slučaju prestanka postojanja udruge, imovina se, nakon namirenja vjerovnika i troškova sudskog i drugih postupaka, predaje pravnoj ili fizičkoj osobi određenoj statutom udruge.
Udruga koja je primila dotaciju iz držanog proračunau ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju prestanka postojanja ostatak sredstava dotacije vratit će u proračun iz kojega je dotacija dana.
Ako udruga statutom ne odredi postupak s imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge.
Slijedom navedenog, ako je statutom udruge određeno da se imovina, nakon provedenog postupka likvidacije, podjeli svim članovima društva prema utvrđenim kriterijima, takve isplate ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.